JavaScript je programski jezik poput mnogih drugih, ali se izdvaja upotrebom za realizaciju programske podr\u0161ke koja se koristi na Internetu, kako na strani klijenta tako i na strani servera.<\/p>\n\n\n\n
Osnove programiranja JavaScriptom ne razlikuju se bitno od osnova programiranja u programskom jeziku C ili nekom drugom jeziku. Ipak, \u010desto se pojavljuju nedoumice prilikom spominjanja Jave i JavaScripta.<\/p>\n\n\n\n
JAVA<\/strong> je programski jezik koji je razvila tvrtka Sun Microsystems<\/strong>. Java je jezik \u010diji se izvorni kod postupkom kompajliranja pretvara u binarni oblik. <\/p>\n\n\n\n JavaScript<\/strong> je jezik koji je orginalno razvila firma Netscape<\/strong> pod nazivom LiveScript<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n JavaScript je interpreterski orijentisan jezik. Java i JavaScript su dva potpuno razli\u010dita programska jezika uprkos sli\u010dnosti u nazivu jezika. Svi programski jezici, pa i ova dva, imaju neke sli\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n JavaScript trenutno je jedini jezik za pisanje skripta koji podr\u017eavaju svi popularni web pretr\u017eiva\u010di. <\/p>\n\n\n\n Netscape Navigator podr\u017eava samo JavaScript dok Microsoft Internet Explorer podr\u017eava i JavaScript i VBScript. <\/p>\n\n\n\n JavaScript mo\u017ee se koristiti i za pisanje skripta na strani servera.<\/p>\n\n\n\n Prije definisanja razlika izme\u0111u interpretiranih i kompajliranih programa, potrebno je definisati pojam izvorni kod. <\/p>\n\n\n\n Izvorni kod <\/strong>je niz naredbi napisanih u tekstualnom obliku od kojih je sa\u010dinjen program. Svi programski jezici kre\u0107u od izvornog koda koji se tada u zavisnosti od jezika interpretira ili kompajlira. <\/p>\n\n\n\n Jezici koji izvorni kod interpretiraju u pravilu su jednostavniji za programiranje, a sporiji prilikom izvo\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n Svaki put prilikom izvo\u0111enja potrebno je intrepretirati kod, i to liniju po liniju u zavisnosti od toka izvr\u0161avanja programa. <\/p>\n\n\n\n Tok programa <\/strong>odre\u0111en je grananjem i petljama koje se izvr\u0161avaju u programu. <\/p>\n\n\n\n Jezici koji kompajliraju kod, uobi\u010dajeno imaju slo\u017eeniju sintaksu i zahtijevaju striktno po\u0161tivanje pravila prilikom programiranja. Kod ovako orijentisanih jezika prvo je potrebno ispisati izvorni kod, a nakon toga predati ga kompajleru koji kao rezultat daje izvr\u0161ni kod u binarnom obliku.<\/p>\n\n\n\n Na Windows platformi izlaz iz kompajlera naj\u010de\u0161\u0107e ima nastavak .exe. Izvr\u0161ni program koji generi\u0161e kompajler obi\u010dno je mogu\u0107e izvoditi na ta\u010dno odre\u0111enoj platformi (operativnom sistemu). <\/p>\n\n\n\n Zna\u010dajna prednost za programera je \u010dinjenica da izvorni kod nije \u010ditljiv nakon kompajliranja, a druga je prednost \u0161to prestaje biti bitno u kojem je programskom jeziku pisan neki program. <\/p>\n\n\n\n JAVA je jezik koji iz izvornog koda kompajliranjem dolazi do izvr\u0161nog koda koji ne ovisi o platformi (operativnom sistemu) na kojoj \u0107e se program izvr\u0161avati.<\/p>\n\n\n\n Nezavisnost o platformi osigurava pretra\u017eiva\u010d preko JAVA Virtual Machine <\/strong>i interpretera za JavaScript<\/strong>. Iz ovoga je lako zaklju\u010diti kako je vrlo bitno za koji se pretra\u017eiva\u010d pi\u0161u skripti. <\/p>\n\n\n\n JavaScript mo\u017ee pro\u0161iriti korisnost web stranica u odnosu na one stranice koje se oslanjaju samo na HTML. Upotrebom JavaScripta mogu\u0107e je provjeravati ta\u010dnost unosa podataka od strane korisnika, kreirati zanimljive efekte i otvarati prozore koji \u0107e se pojaviti kada se dogodi (okine, eng. triggers) neki od predefinisanih doga\u0111aja. Ako se JavaScript kombinuje sa CSS-om, tada se dobija stranica koja je poznata pod nazivom Dinami\u010dna HTML stranica<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n JavaScript je interpreterski orijentisan programski jezik koji je mogu\u0107e uklju\u010diti u HTML dokument (web stranicu). Pojam interpreterski orijentisan zna\u010di da \u0107e se u pretra\u017eiva\u010d u\u010ditati cijela stranica, a JavaScript kod \u0107e se izvr\u0161iti po okidanju nekog doga\u0111aja. Za vrijeme izvo\u0111enja programa kod se interpretira liniju po liniju. Postoje brojni doga\u0111aji, poput klika na dugme ili zavr\u0161etka u\u010ditavanja stranice koji \u0107e prouzrokovati okidanje, a time i izvr\u0161avanje nekog dijela koda.<\/p>\n\n\n\n Netscape je firma koja je kreirala JavaScript, ali je jezik nakon toga standardizovan od European Computer Manufacturers Association (ECMA). <\/p>\n\n\n\n Danas postoji vi\u0161e verzija JavaScripta (1.0, 1.1, 1.2,…), a jezik se kontinuirano razvija s razvojem interneta i web tehnologija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" JavaScript je programski jezik poput mnogih drugih, ali se izdvaja upotrebom za realizaciju programske podr\u0161ke koja se koristi na Internetu, kako na strani klijenta tako i na strani servera. Uvod u JavaScript Osnove programiranja JavaScriptom ne razlikuju se bitno od osnova programiranja u programskom jeziku C ili nekom drugom jeziku. Ipak, \u010desto se pojavljuju nedoumice… Interpreteri i kompajleri<\/h3>\n\n\n\n
O JavaScriptu<\/h3>\n\n\n\n
Read more<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-1190","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-17"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1190","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1190"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1190\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1191,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1190\/revisions\/1191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1190"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1190"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1190"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}