{"id":1196,"date":"2020-12-10T14:25:33","date_gmt":"2020-12-10T13:25:33","guid":{"rendered":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/?p=1196"},"modified":"2020-12-10T14:25:33","modified_gmt":"2020-12-10T13:25:33","slug":"sintaksa-i-konvencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/2020\/12\/10\/sintaksa-i-konvencije\/","title":{"rendered":"Sintaksa i konvencije"},"content":{"rendered":"\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Smje\u0161tanje JavaScripta<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Skripti se izvr\u0161avaju odmah nakon u\u010ditavanja u pretra\u017eiva\u010d. Ovaj na\u010din obrade skripta nije uvijek po\u017eeljan. Ponekad je skript potrebno izvr\u0161iti za vrijeme u\u010ditavanja stranice, a nekad samo kada se aktivira neki od okida\u010da. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Skripti koji \u0107e se izvr\u0161avati po pozivu ili na odre\u0111eni doga\u0111aj, stavljaju se u zaglavlje HTML dokumenta. Ovim se osigurava dostupnost skripta (skript je u\u010ditan) prije kori\u0161tenja. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Skripti koji \u0107e se izvr\u0161iti za vrijeme u\u010ditavanja stranice stavljaju se u tijelo HTML dokumenta. Takvi skripti uobi\u010dajeno slu\u017ee za generisanje sadr\u017eaja stranice. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj skripta koji se mogu uklju\u010diti u HTML dokument nije ograni\u010den. Dopu\u0161teno je definisati skripta i u zaglavlju i u tijelu dokumenta.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sintaksa i konvencije<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pisanje u bilo kojem jeziku prate pravila i konvencije. Srpski jezik zahtijeva uporabu velikog slova na po\u010detku re\u010denice, a kraj re\u010denice ozna\u010dava se ta\u010dkom, uzvi\u010dnikom ili upitnikom. To je sintaksa ili gramatika jezika. Svaki programski jezik ima sli\u010dan niz pravila koja se nazivaju sintaksa jezika. \u2022JavaScript ima nekoliko pravila i konvencija:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Osjetljivost na velika i mala slova<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">JavaScript je jezik koji razlikuje velika od malih slova, \u0161to zna\u010di kako se rije\u010di iznos, Iznos i IZNOS tretiraju kao razli\u010dite rije\u010di. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ta\u010dka-zarez<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svi izrazi trebaju zavr\u0161avati ta\u010dka-zarezom (;). Ta\u010dka-zarez razdvaja dva izraza.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">var x = 0; var y = 10;<\/span><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Razmaci<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">JavaScript kao i HTML ignori\u0161e razmak, tab i novi red koji se pojavljuju unutar izraza. JavaScript raspoznaje razmake, tabove i novi red kao dijelove stringa. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">var x = 0; <\/span><span class=\"has-inline-color has-black-color\">isto je kao i <\/span><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">var x=0; <\/span><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rezultat oba primjera isti je, ali je dobro koristiti razmake kako bi se pobolj\u0161ala \u010ditljivost koda. Nije dobro naredbu razvu\u0107i preko vi\u0161e redova, iako je to sintaksom JavaScripta dopu\u0161teno. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prazna mjesta obvezna su kako bi se razdvojile naredba i varijabla. Primjerice varx=0; nije ispravno napisan izraz jer je razmak izme\u0111u var i x neophodan za pravilno tuma\u010denje izraza.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>String i navodnici<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">String je niz znakova ome\u0111enih jednostrukim ili dvostrukim navodnicima (&#8216;jednostruki&#8217;, \u201cdvostruki\u201d). <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dopu\u0161teno je gnje\u017e\u0111enje dvostrukih navodnika unutar jednostrukih i obratno.(&#8216;Rekao je: \u201cJavaScript je zanimljiv jezik.\u201d &#8216;) <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010ce\u0161\u0107e \u0107e se nai\u0107i na ovakav primjer:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">&lt;html><\/span><\/li><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">&lt;head><\/span><\/li><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">&lt;\/head><\/span><\/li><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">&lt;body><\/span><\/li><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">&lt;input type=&#8221;Button&#8221; value=&#8221;Kliknite na dugme&#8221; onclick=&#8221;window.alert(&#8216;Kliknuli ste dobro&#8217;);&#8221;> &lt;\/body><\/span><\/li><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">&lt;\/html><\/span><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ovom primjeru dvostruki navodnici koriste se kako bi se odredio atribut HTML oznake. Iz tog razloga poruku koja \u0107e se pojaviti u prozoru trebalo je ome\u0111iti jednostrukim navodnicima.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"387\" height=\"331\" src=\"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/image-5.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1197\" srcset=\"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/image-5.png 387w, https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/image-5-300x257.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 387px) 100vw, 387px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Znak backslash (\\) i stringovi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Backslash ima posebno zna\u010denje u JavaScript stringu. Ovaj znak slijedi\u0107e drugi koji nije mogu\u0107e otipkati na tastaturi. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Npr., ako \u017eelimo rije\u010d \u201cKliknuli\u201d prikazati u jednom redu, rije\u010d \u201cste\u201d u drugom redu, a rije\u010d \u201cdobro\u201d u tre\u0107em redu, string bi izgledao ovako: <span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">\u2018Kliknuli\\nste\\ndobro&#8217; <\/span><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\\n<\/strong> je kontrolni znak koji zamjenjuje dva znaka CR i LF (oznake za novi red i po\u010detak reda). Rezultat je:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"295\" height=\"190\" src=\"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-content\/uploads\/2020\/12\/image-6.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1198\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kombinacija backslash znaka i slova obi\u010dno se naziva escape sekvencom. Neke od uobi\u010dajenih sekvenci su: <\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li> \\b backspace \u2013 jedno mjesto prema nazad <\/li><li>\\f form feed \u2013 po\u010detak stranice <\/li><li>\\n new line \u2013 novi red <\/li><li> \\r carriage return \u2013 po\u010detak reda <\/li><li> \\t tab <\/li><li> \\&#8217; jednostruki navodnik <\/li><li> \\\u201d dvostruki navodnik <\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljednje dvije sekvence bitne su jer omogu\u0107avaju ispis navodnika bez prethodne interpretacije, \u0161to je naro\u010dito va\u017eno za zna\u010denje jednostrukih navodnika u engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Otvaranje i zatvaranje zagrada<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sve otvorene zagrade moraju se zatvoriti! Ovo uklju\u010duje (), [], i {}.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">winpop = window.open(&#8216;primjer1.html&#8217;,'popup&#8217;,'scrollbars=yes&#8217;)<\/span><\/li><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">if ( x[0] == 10 )<\/span><\/li><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">{<\/span><\/li><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">x[0] = 0;<\/span><\/li><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\"> x[1] = 0;<\/span><\/li><li><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">} <\/span><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Viti\u010daste zagrade { } koriste se za ome\u0111ivanje vi\u0161e JavaScript izraza. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uglaste zagrade [ ] dio su posebne podatkovne strukture koja se naziva polje. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Okrugle zagrade ( ) ome\u0111uju funkcije ili argumente metode.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Komentari<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Komentar se nazna\u010duje dvostrukom kosom crtom \/\/. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovakav na\u010din ozna\u010davanja komentara prihvatljiv je za komentar koji je ograni\u010den na jednu liniju koda, ali ako se \u017eeli komentarisati ve\u0107i dio teksta u kodu, po\u017eeljno je koristiti \/* kao po\u010detnu oznaku komentara i *\/ kao zavr\u0161nu oznaku komentara. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U primjeru bi to izgledalo ovako:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><span class=\"has-inline-color has-vivid-red-color\">\/* Komentari \u010desto slu\u017ee programerima Kako bi objasnili logiku koja stoji iza nekog dijela koda ili razlog iz kojeg je kod izmijenjen. Ovo se \u010dini kako bi se lak\u0161e razumjele akcije programera nakon nekog du\u017eeg vremena. *\/<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Smje\u0161tanje JavaScripta Skripti se izvr\u0161avaju odmah nakon u\u010ditavanja u pretra\u017eiva\u010d. Ovaj na\u010din obrade skripta nije uvijek po\u017eeljan. Ponekad je skript potrebno izvr\u0161iti za vrijeme u\u010ditavanja stranice, a nekad samo kada se aktivira neki od okida\u010da. Skripti koji \u0107e se izvr\u0161avati po pozivu ili na odre\u0111eni doga\u0111aj, stavljaju se u zaglavlje HTML dokumenta. Ovim se osigurava&hellip; <br \/> <a class=\"button small blue\" href=\"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/2020\/12\/10\/sintaksa-i-konvencije\/\">Read more<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-1196","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-17"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1196","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1196"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1196\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1199,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1196\/revisions\/1199"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1196"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1196"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}