{"id":1543,"date":"2021-03-30T22:48:43","date_gmt":"2021-03-30T21:48:43","guid":{"rendered":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/?p=1543"},"modified":"2021-03-30T22:48:43","modified_gmt":"2021-03-30T21:48:43","slug":"tcp-ip-slojevi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/2021\/03\/30\/tcp-ip-slojevi\/","title":{"rendered":"TCP\/IP slojevi"},"content":{"rendered":"\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Mre\u017eni (Internet) sloj<\/h4>\n\n\n\n<p>Glavni protokol na mre\u017enom nivou je <strong>IP<\/strong> (<em>Internet Protocol<\/em>). Pored IP, sloj mre\u017ee sadr\u017ei jo\u0161 nekoliko pomo\u0107nih protokola (ARP, RARP, ICMP, IGMP i dr.). <\/p>\n\n\n\n<p>Internet sloj je odgovoran za isporuku paketa od hosta do hosta na Internetu. Glavna briga ovog sloja je rutiranje paketa i izbjegavanje zagu\u0161enja (odgovara mre\u017enom sloju OSI modela). Na predajnom kraju IP dijeli segmente podataka u pakete i prika\u010duje izvori\u0161nu i odredi\u0161nu adresu paketima. <\/p>\n\n\n\n<p>Obezbje\u0111uje pravila za rutiranje paketa preko mre\u017ee. Na prijemnom kraju vra\u0107a pakete u segmente podataka. On ne vra\u0107a potvrdu svaki put kada se paket primi. Oslanja se na TCP da izvede provjeru gre\u0161ke na transportnom sloju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>ARP<\/strong>&#8211; <em>Address Resolution Protocol <\/em>\u2013 preslikava logi\u010dku IP adresu u fizi\u010dku MAC adresu. <\/p>\n\n\n\n<p>U unaprijed utvr\u0111enim vremenskim intervalima, npr. svakih 10 minuta, ARP emituje IP adrese ka lokalnoj mre\u017ei. Mre\u017eni ure\u0111aj sa svakom adresom reaguje daju\u0107i svoju MAC adresu. ARP memori\u0161e IP adrese i povezane MAC adrese u ke\u0161iranu tabelu tako da ona mo\u017ee biti pozvana kasnije. <\/p>\n\n\n\n<p>Ako je adresa kori\u0161tena unutar predefinisanog vremenskog intervala, vremenski broja\u010d (timer) za tu adresu se resetuje. One koje nisu a\u017euriraju se kod slede\u0107eg emitovanja (broadcast). <\/p>\n\n\n\n<p><strong>RIP<\/strong> \u2013 <em>Routing Information Protocol <\/em>\u2013 je protokol usmjeravanja koji koriste usmjeriva\u010di (ruteri) za odre\u00f1ivanje najbolje putanje za prenos paketa u me\u0111umre\u017ei.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Transportni sloj<\/h4>\n\n\n\n<p>Na transportnom nivou, TCP\/IP defini\u0161e dva protokola: TCP i UDP (<em>User Datagram Protocol<\/em>). <\/p>\n\n\n\n<p><strong>TCP<\/strong> je transportni protokol konekcionog tipa koji omogu\u0107ava uspostavljanje pouzdanog toka bajtova izme\u0111u dvije udaljene aplikacije. TCP obavlja segmentaciju toka bajtova na poruke koje proslije\u0111uje internet sloju. Dodjeljuje redni broj svakom segmentu kako ga \u0161alje. Na strani odredi\u0161ta, TCP rekonstrui\u0161e tok bajtova i proslije\u0111uje ga aplikaciji. Vra\u0107a potvrdu svaki put kada se segment primi bez gre\u0161ke. Ako je bilo gre\u0161ke segment se odbacuje i ne \u0161alje se potvrda prijema, \u0161to izaziva izvorni ra\u010dunar da ponovo po\u0161alje segment. Ako je sve u redu, \u010dita se redni broj i rekonstrui\u0161e se prvobitna poruka. Ako segment koji je stigao nije po redu, prijemni ra\u010dunar zna da je jo\u0161 materijala na putu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>TCP<\/strong> se bavi kontrolom protoka kako bi sprije\u010dio da brzi predajnik pretrpa porukama sporog prijemnika koje on ne mo\u017ee da obradi. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>UDP<\/strong> je jednostavan, nepouzdan, beskonekcioni transportni protokol za aplikacije koje ne zahtjevaju strogu kontrolu gre\u0161aka i redoslijeda pristizanja paketa. Radi se o aplikacijama kao \u0161to su one koje prenose audio i video, kod kojih je brza isporuka paketa va\u017enija od precizne isporuke. Koristi se za vremenski kriti\u010dne poruke. Za razliku od TCP, on ne vra\u0107a potvrde dobrog prijema. Zato se koristi za slanje poruka koje ne zahtijevaju garanciju isporuke, kao \u0161to su poruke koje se koriste za upravljanje mre\u017eom ili prikupljanje statistike o radu mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Aplikacioni sloj<\/h4>\n\n\n\n<p><strong>TCP\/IP <\/strong>model ne predvi\u0111a prezentacioni i sloj sesije, ve\u0107 su funkcije ovih slojeva pripojene aplikacionom sloju. To zna\u010di da aplikacije moraju samostalno da realizuju funkcije koje se odnose na sesiju i prezentaciju podataka, ako su im takve funkcije uop\u0161te potrebne. Aplikacioni sloj sadr\u017ei ve\u0107i broj protokola visokog nivoa. Prvobitno su razvijeni protokoli: <strong>TELNET<\/strong> (virtuelni terminal), <strong>FTP<\/strong>(<em>File Transfer Protocol<\/em>) &#8211; protokol za prenos fajlova i <strong>SMTP <\/strong>(<em>Simple Mail Transfer Protocol<\/em>) &#8211; protokol za prenos elektronske po\u0161te. Vremenom, aplikacioni sloj je pro\u0161iren brojnim protokolima, od kojih su najzna\u010dajniji: <strong>DNS<\/strong> (<em>Domain Name System<\/em>) &#8211; za preslikavanje imena hostova u njihove mre\u017ene adrese i <strong>HTTP<\/strong> &#8211; za pribavljanje strana na Web-u.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>TELNET<\/strong> je protocol za simulaciju termiala koji omogu\u0107ava pristup lokalim ra\u010dunarima sa udaljenih ra\u010dunara i drugih udaljenih ure\u0111aja. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>FTP<\/strong> je servis koji mo\u017ee biti kori\u0161ten za transfer podataka sa jednog na drugi ra\u010dunar. Uobi\u010dajena upotreba je kada se softver na korisnikovom ra\u010dunaru koristi da komunicira sa FTP serverom na Internet-u. <\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<strong><em>Downloading<\/em><\/strong>\u201d je pojam koji ozna\u010dava transfer datoteka sa udaljenog ra\u010dunara na sopstveni ra\u010dunar. <\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<strong><em>Uploading<\/em><\/strong>\u201d se doga\u0111a kada korisnik transferuje datoteku sa svog ra\u010dunara na udaljeni ra\u010dunar. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>SMTP <\/strong>je protocol za slanje i transfer e-mail-a. Mo\u017ee se koristiti za slanje e-mail-a na SMTP server na mre\u017ei ili kao e-mail proslije\u0111iva\u010d (<em>relay<\/em>), za slanje e-mail-a izme\u0111u SMTP servera na Internet-u. Mo\u017ee se urediti da ima \u201cpost office\u201d (e-mail memorijski proctor) u koji dostavlja e-mail.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>DNS <\/strong>razrje\u0161ava ime domena i pretvara ga u numeri\u010dku IP adresu. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>HTTP <\/strong>je servis aplikacionog sloja koji omogu\u0107ava komunikaciju izme\u0111u korisni\u010dkog Web pretra\u017eiva\u010da (<em>browser) <\/em>i Web servera. Koristi se za transfer dokumenata kreiranih pomo\u0107u jezika HTML \u2013 <em>Hypertext Markup Language<\/em>. Korisnik mo\u017ee unijeti adresu dokumenta zvanu <em>Uniform Resource Locator <\/em>\u2013 <strong>URL<\/strong> u pretra\u017eiva\u010dku aplikaciju. Verzije HTTP-a su sigurni HTTP (S-HTTP) i <em>Secure Sockets Layer <\/em>(SSL). One omogu\u0107avaju siguran transfer dokumenata koriste\u0107i metode \u0161ifrovanja (<em>encryption<\/em>). <\/p>\n\n\n\n<p><strong>POP<\/strong> je protocol za prenos e-mail poruka sa mail servera na klijentski ra\u010dunar. Poslednja verzija ovog protokola je POP3. <\/p>\n\n\n\n<p>Pored ovih postoje i drugi protokoli koji se manje koriste u praksi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mre\u017eni (Internet) sloj Glavni protokol na mre\u017enom nivou je IP (Internet Protocol). Pored IP, sloj mre\u017ee sadr\u017ei jo\u0161 nekoliko pomo\u0107nih protokola (ARP, RARP, ICMP, IGMP i dr.). Internet sloj je odgovoran za isporuku paketa od hosta do hosta na Internetu. Glavna briga ovog sloja je rutiranje paketa i izbjegavanje zagu\u0161enja (odgovara mre\u017enom sloju OSI modela).&hellip; <br \/> <a class=\"button small blue\" href=\"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/2021\/03\/30\/tcp-ip-slojevi\/\">Read more<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-1543","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-16"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1543","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1543"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1543\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1544,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1543\/revisions\/1544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}