{"id":1602,"date":"2021-04-06T22:30:28","date_gmt":"2021-04-06T21:30:28","guid":{"rendered":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/?p=1602"},"modified":"2021-04-06T22:30:28","modified_gmt":"2021-04-06T21:30:28","slug":"xml-extensible-markup-language","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/2021\/04\/06\/xml-extensible-markup-language\/","title":{"rendered":"XML \u2013 eXtensible Markup Language"},"content":{"rendered":"\n

XML je pro\u0161iriv jezik za ozna\u010davanje temeljen na SGML-<\/strong>u (Standard Generalized Markup Language<\/em>), koji se ve\u0107 dugo koristi u sofisticiranim i veoma slo\u017eenim aplikacijama za izdava\u0161tvo. SGML je jezik koji je zna\u010dajno slo\u017eeniji od XML-a (osnovna specifikacija SGML-a iznosi 150 strana, dok osnovna specifikacija XML iznosi 35 strana). XML je u svojem nastajanju optimiziran za upotrebu na internetu na na\u010din da se iz SGML-a izbacilo sve \u0161to je nepotrebno za WWW. XML je (pojednostavnjena verzija SGML-a) vrlo brzo prihva\u0107en kao standard za zapis i razmjenu podataka izme\u0111u ra\u010dunarskih sistema i na webu.<\/p>\n\n\n\n

U praksi ra\u010dunarski sistemi i baze podataka sadr\u017ee podatke u nekompatibilnim formatima. Jedan od redovnih zadataka programera je napisati dio koda koji \u010dita pristigle podatke i\/ili koji zapisuje podatke u odre\u0111enom obliku. Razli\u010diti sistemi koriste razli\u010dite formate. Ako neki sistem razmjenjuje podatke s vi\u0161e drugih ra\u010dunarskih sistema, tada se javlja potreba za vi\u0161estrukim pisanjem koda za konverziju podataka (za svaki od sistema s kojim se razmjenjuju podaci). Za razmjenu se naj\u010de\u0161\u0107e koristi tekstualni format podataka. Strukturu zapisa podataka mogu\u0107e je prikazati kao:<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na prethodnoj slici mo\u017eemo vidjeti ustaljeni na\u010din definisanja formata zapisa podataka koji se oslanja na sljede\u0107i postupak: <\/p>\n\n\n\n

  1. Izme\u0111u dvije strane dogovorno se odredi struktura podataka za razmjenu (kao na prethodnoj slici). Zapravo se defini\u0161e struktura reda. <\/li>
  2. Datoteka za razmjenu se popunjava podacima na na\u010din da se na odre\u0111eno mjesto (definisano specifikacijom) upi\u0161e \u017eeljeni podatak. <\/li>
  3. Datoteka se \u010dita na na\u010din da se prema specifikaciji odredi na kojoj se poziciji nalaze \u017eeljeni podaci. <\/li><\/ol>\n\n\n\n

    Jedan od primjera razmjene podataka je dogovor izme\u0111u dvije firme koje razmjenjuju podatke o pretplatnicima, koji onda mogu koristiti usluge bilo kojeg od poslovnih partnera.<\/p>\n\n\n\n

    Ovaj na\u010din razmjene podataka je te\u017eak, neefikasan i nestandardan. Izrada programske podr\u0161ke je mukotrpna i podlo\u017ena pogre\u0161kama jer se za svaki podatak treba konsultovati dokumentacija, a zatim pisati programski kod koji na odre\u0111eno mjesto stavlja podatak odre\u0111ene du\u017eine. Te\u0161ko je i zamisliti kako to izgleda u velikim sistemima koji imaju velike koli\u010dine podataka u bazama podataka, koje imaju veliki broj polja u redovima tabela. Ovaj na\u010din rada je ve\u0107 dugo u praksi i mane takvog na\u010dina rada su vi\u0161e nego o\u010dite. Rje\u0161enje je prona\u0111eno u kori\u0161tenju XML jezika koji pru\u017ea mogu\u0107nost opisa podataka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    XML je pro\u0161iriv jezik za ozna\u010davanje temeljen na SGML-u (Standard Generalized Markup Language), koji se ve\u0107 dugo koristi u sofisticiranim i veoma slo\u017eenim aplikacijama za izdava\u0161tvo. SGML je jezik koji je zna\u010dajno slo\u017eeniji od XML-a (osnovna specifikacija SGML-a iznosi 150 strana, dok osnovna specifikacija XML iznosi 35 strana). XML je u svojem nastajanju optimiziran za…
    Read more<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-1602","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-17"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1602"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1602\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1604,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1602\/revisions\/1604"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}