{"id":1625,"date":"2021-04-11T19:40:42","date_gmt":"2021-04-11T18:40:42","guid":{"rendered":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/?p=1625"},"modified":"2021-04-11T19:40:42","modified_gmt":"2021-04-11T18:40:42","slug":"uvod-u-sql","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/2021\/04\/11\/uvod-u-sql\/","title":{"rendered":"Uvod u SQL"},"content":{"rendered":"\n<p>SQL je skra\u0107enica za <strong>Structured Query Language<\/strong> i to je najpoznatiji ra\u010dunarski jezik koji se koristi pri\u00a0 izradi baza podataka, kao i pri manipulaciju podacima u bazi podataka. \u2022Napravljen je po uzoru na relacijski model Edgar F. Codda predstavljen u njegovom\u00a0 radu &#8220;<em>A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks<\/em>&#8221; koji je objavio u \u010dasopisu \u201e<em>Association for Computing Machinery<\/em>\u201c 1970. godine.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n<p>Razvila ga je ameri\u010dka firma IBM, gdje je razvijena baza podataka pod nazivom \u201eSystem R\u201c, a zadatak tada zvanog Structured English Query Language (&#8220;SEQUEL&#8221;) je bio upravljanje tom bazom podataka. Kratica SEQUEL je kasnije promijenjena u SQL, jer je tada naziv \u201eSEQUEL\u201c koristila jedna vazduhoplovna firma u Ujedinjenom Kraljevstvu. <\/p>\n\n\n\n<p>SQL je standardizovan preko standarda ANSI1 1986. godine i ISO2 1987. godine, te je postao referentni jezik za relacijske baze podataka.<\/p>\n\n\n\n<p>SQL je lagan za upotrebu i ne zahtijeva veliko znanje korisnika. Glavna karakteristika mu je deklarativnost \u0161to zna\u010di da korisnik odre\u0111uje \u0161to SQL treba napraviti, ali ne i kako do\u0107i do rezultata, te nema potrebe poznavati slo\u017eene aktivnosti koje se doga\u0111aju kad se unese SQL naredba. Iako je SQL standardizovan danas postoje male razlike u razli\u010ditim DBMS-ovima koje mo\u017eemo nazvati i \u201enarje\u010dja\u201c u SQL jeziku. Gotovo svaki od poznatijih DBMS-a poput MySQL-a, Micosoft SQL Server-a, IBM-ova DB2, ima neke jedinstvene karakteristike poput sintakse i tipova podataka koje je po\u017eeljno prou\u010diti prije njihove upotrebe. Osnovni tipovi podataka koje podr\u017eavaju svi DBMS-ovi su sljede\u0107i:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><li>NUMBER &#8211; brojni tip podatka (cijeli, negativni, decimalni) <\/li><li>INTEGER &#8211; cijeli brojevi <\/li><li>CHAR &#8211; niz podataka fiksne du\u017eine <\/li><li>VARCHAR &#8211; niz podataka promjenljive du\u017eine <\/li><li>DATE\/TIME \u2013 tip podatka koji ozna\u010dava datum\/vrijeme<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Naredbe u SQL-u se mogu podijeliti u \u010detiri kategorije: <\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>DDL (data definition language) naredbe <\/li><li>DML (data manipulation language) naredbe <\/li><li>DCL (data control language) naredbe <\/li><li>TCL (transaction control language) naredbe<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>\u2022<strong>DDL naredbe<\/strong> se koriste kod kreiranja i brisanja\u00a0 tablica, indeksa i pogleda. Osnovne DML naredbe koje se koriste u SQL-u su CREATE TABLE, CREATE INDEX, CREATE VIEW, ALTER TABLE, DROP TABLE, DROP VIEW i DROP INDEX. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>DML naredbe<\/strong> se koriste za dodavanje redaka, izmjenu i brisanje podataka u tablicama, te se najvi\u0161e koriste u radu s bazama podataka. U DML naredbe spadaju SELECT, INSERT, UPDATE i DELETE. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>DCL naredbe<\/strong> se koristi kod dodjeljivanja dozvola za odre\u0111ene operacije nad bazom podataka. U njih spadaju GRANT koja dodjeljuje pravo, te REVOKE koja oduzima pravo nad odre\u0111enom operacijom nad bazom podataka. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>TCL naredbe<\/strong> se koriste kod upravljanja trensakcijama u SQL-u. Transakcija predstavlja skup (obi\u010dno DML) naredbi koje se izvr\u0161avaju u bazi podataka. U TCL naredbe spada COMMIT naredba kojom se spremaju promjene u bazi podataka i ROLLBACK kojom se ukidaju sve promjene od zadnje COMMIT naredbe<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SQL je skra\u0107enica za Structured Query Language i to je najpoznatiji ra\u010dunarski jezik koji se koristi pri\u00a0 izradi baza podataka, kao i pri manipulaciju podacima u bazi podataka. \u2022Napravljen je po uzoru na relacijski model Edgar F. Codda predstavljen u njegovom\u00a0 radu &#8220;A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks&#8221; koji je objavio&hellip; <br \/> <a class=\"button small blue\" href=\"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/2021\/04\/11\/uvod-u-sql\/\">Read more<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-1625","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-18"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1625"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1626,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1625\/revisions\/1626"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssntb.org\/mirozaric\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}